Podruje Korduna do dananjih dana nije sasvim tono definirano. Rije Kordun potjee od francuske rijei cordon, to znai vrpca, red i niz. Radilo se, naime, u naem sluaju o nizu straarnica koje su prijeile prolaz Osmanlijama prema Habsburkoj Monarhiji. To znai da se ovo podruje prije ranog novog vijeka, tj. u predturskom razdoblju, nije nazivalo Kordun. Naziv je zaivio tek nakon 1699. godine, kad je uspostavljena granica izmeu Turaka i Austrije. Ulogu straarnica vrili su srednjovjekovni burgovi koji su pretvoreni u granine karaule i ardaci koji su bili postavljeni na takvim meusobnim razdaljinama da su vizualno mogli jedni s drugima biti u kontaktu. Podruje izmeu Kupe i Male i Velike Kapele djelomino predstavlja veliku kraku plou koja se sputa od juga prema sjeveru. To se podruje jo naziva i Slunjska ploa. Slunjska ploa poinje od rijeke Korane kod Drenik-grada i zavrava sjeverno od Veljuna prema Krnjaku. Podruje iste ovakve strukture nastavlja se na istok u Bosanskoj krajini do rijeke Une (teritorij Cazina, Velike Kladue i, djelomino, Bihaa), a na sjeverozapad prema Ozaljskoj krajini i Beloj krajini u Sloveniji. Na istok od Korduna nalaze se Bosanska krajina i Banovina. Granica Korduna prema Bosanskoj krajini definirana je dravnom granicom prema Bosni i Hercegovini, a prema Banovini granicama opine Gvozd, Topusko i Lasinja prema opini Glina..